Ima li zlata u BiH?
26 septembar 2013, Četvrtak 16:23 CEST
U Bosni i Hercegovini pronađeno je zlato. Tako barem tvrdi Branko Tadić iz sela Strigova kod Kozarske Dubice. Njegovim imanjem prolazi istoimena rijeka i tu je, kaže, iskopao kamenje prožeto žutim, sjajnim slojevima.
U Bosni i Hercegovini pronađeno je zlato. Tako barem tvrdi Branko Tadić iz sela Strigova kod Kozarske Dubice. Njegovim imanjem prolazi istoimena rijeka i tu je, kaže, iskopao kamenje prožeto žutim, sjajnim slojevima.
U Bosni i Hercegovini pronađeno je zlato. Tako barem tvrdi Branko Tadić iz sela Strigova kod Kozarske Dubice. Njegovim imanjem prolazi istoimena rijeka i tu je, kaže, iskopao kamenje prožeto žutim, sjajnim slojevima.
Branko i njegov kum Dragomir Pantić cijelo ljeto su proveli na rječici. Tu su pronašli kamenje, kako vjeruju, sa zlatnim česticama. Branko kaže da ima i srebra i zlata, ali i raznih minerala. Ipak, još nema službenu potvrdu.
"Pošto mi nismo u mogućnosti da platimo taj papir i dokument, ja nemam službeno ništa, već, ono, potvrda od zlatara sa kiselinama. Bili su i zlatari, koji su dolazili ovdje, donosili kiseline i to provjeravali, i oni kažu da je to to. A ja nemam financije da pratim neku priču, da imam neku prateću dokumentaciju da bi to bilo validno", kazao je Tadić.
"Građevinski stroj u ovoj rječici iskopala je rupu duboku pet metara. Iz te rupe izvađeno je preko tri tone ovakvog kamenja sa zlatnim česticama",izvijestila je izvijestila je Ljiljana Smiljanić, novinarka Al Jazeere.
Prvi kamen pronašao je njihov prijatelj. Kasnije su i sami krenuli u potragu. Najveći kamen, težak 25 kilograma, pronašao je Dragomir Pantić.
"Taj kamen čuvam. To je eksponat. Osobno stoji kod mene u sobi. Kada god dođem, ne radim džabe. Sigurno nađem. E, jedino što ja i kum i naše kolege Borojevići i Tadić Dragan nismo dosad ništa inkasirali od ovoga. Uglavnom dosta smo poklonili toga rodbini, prijateljima, radnim kolegama", rekao je Pantić.
Tadić pokušava stupiti u kontakt s investitorima. Iako nemaju službenu potvrdu, vjeruje da može osigurati budućnost.
"Ja ću se boriti da promijenim svoj život. Da uzmem neka sredstva, da pomognem djetetu da završi školu i da budem pri ruci, ili, što narod kaže, na ruci ovim investitorima, koji budu ušli u ovaj posao. Ako Bog da, da uzmem neke novce. Nadam se da ovo nečemu vrijedi", poručio je Tadić.
Jedan potencijalni investitor je već dolazio prošle zime, priča Branko. Tada su imali samo jedan kamen te nisu mogli ništa dati za uzorak. Sada očekuju da dođe ponovo.
Branko i njegov kum Dragomir Pantić cijelo ljeto su proveli na rječici. Tu su pronašli kamenje, kako vjeruju, sa zlatnim česticama. Branko kaže da ima i srebra i zlata, ali i raznih minerala. Ipak, još nema službenu potvrdu.
"Pošto mi nismo u mogućnosti da platimo taj papir i dokument, ja nemam službeno ništa, već, ono, potvrda od zlatara sa kiselinama. Bili su i zlatari, koji su dolazili ovdje, donosili kiseline i to provjeravali, i oni kažu da je to to. A ja nemam financije da pratim neku priču, da imam neku prateću dokumentaciju da bi to bilo validno", kazao je Tadić.
"Građevinski stroj u ovoj rječici iskopala je rupu duboku pet metara. Iz te rupe izvađeno je preko tri tone ovakvog kamenja sa zlatnim česticama",izvijestila je izvijestila je Ljiljana Smiljanić, novinarka Al Jazeere.
Prvi kamen pronašao je njihov prijatelj. Kasnije su i sami krenuli u potragu. Najveći kamen, težak 25 kilograma, pronašao je Dragomir Pantić.
"Taj kamen čuvam. To je eksponat. Osobno stoji kod mene u sobi. Kada god dođem, ne radim džabe. Sigurno nađem. E, jedino što ja i kum i naše kolege Borojevići i Tadić Dragan nismo dosad ništa inkasirali od ovoga. Uglavnom dosta smo poklonili toga rodbini, prijateljima, radnim kolegama", rekao je Pantić.
Tadić pokušava stupiti u kontakt s investitorima. Iako nemaju službenu potvrdu, vjeruje da može osigurati budućnost.
"Ja ću se boriti da promijenim svoj život. Da uzmem neka sredstva, da pomognem djetetu da završi školu i da budem pri ruci, ili, što narod kaže, na ruci ovim investitorima, koji budu ušli u ovaj posao. Ako Bog da, da uzmem neke novce. Nadam se da ovo nečemu vrijedi", poručio je Tadić.
Jedan potencijalni investitor je već dolazio prošle zime, priča Branko. Tada su imali samo jedan kamen te nisu mogli ništa dati za uzorak. Sada očekuju da dođe ponovo.
Zlatna groznica u srednjoj Bosni: Malezijci u potrazi za zlatom kod Gornjeg Vakufa
Stoljećima se u brdima, potocima i rijekama srednje Bosne iskopavalo i ispiralo zlato. Svakako je među tim gradovima najpoznatija Fojnica, ali zlata ima i u Mačkarama kod Gonjeg Vakufa. Barem tako govore predanja, historijski dokumenti i istraživanja.
Nakon posljednjih najava da će Malezijci tražiti zlato kod Gornjeg Vakufa, kao i ranijih saznanja o zlatu kod Fojnice, srednju Bosnu ponovo trese zlatna groznica.
Austrijanci u bosanskim brdima
Hamza Bušatlić, jedan od najstarijih mještana zaseoka Voljevac u selu Privor kod Gornjeg Vakufa, sjeća se perioda kada su u ovaj kraj u potrazi za zlatom i drugim plemenitim metalima stizali Austrijanci.
"Imam 81 godinu i sjećam se da smo u rudnike zlata sklanjali stoku od vrućine. U tim rudnicima Austrijanci su kopali su živu i zlato", kaže Bušatlić na početku razgovora za Klix.ba
U Mačkarama nedaleko od ovog zaseoka postojale su i topionice gdje se topilo zlato koje je kasnije prodavano u Evropi.
"Izvozili su čisto zlato. Jedan stari rudar mi je pričao da je u rudnicima ostalo mnogo nakopanog materijala koji nisu izvukli", sjeća se naš sagovornik. Mnogi su se u to vrijeme, dodaje, obogatili zahvaljujući zlatu i živi.
Tako gdje su nekada bili rudnici danas je postavljena tabla "Zabranjen ulaz. Opasno!". Prije nekoliko mjeseci tu su boravili i predstavnici malezijske firme Glanz investment, a koja je dobila koncesiju na istraživanje i eksploataciju.
Nakon posljednjih najava da će Malezijci tražiti zlato kod Gornjeg Vakufa, kao i ranijih saznanja o zlatu kod Fojnice, srednju Bosnu ponovo trese zlatna groznica.
Austrijanci u bosanskim brdima
Hamza Bušatlić, jedan od najstarijih mještana zaseoka Voljevac u selu Privor kod Gornjeg Vakufa, sjeća se perioda kada su u ovaj kraj u potrazi za zlatom i drugim plemenitim metalima stizali Austrijanci.
"Imam 81 godinu i sjećam se da smo u rudnike zlata sklanjali stoku od vrućine. U tim rudnicima Austrijanci su kopali su živu i zlato", kaže Bušatlić na početku razgovora za Klix.ba
U Mačkarama nedaleko od ovog zaseoka postojale su i topionice gdje se topilo zlato koje je kasnije prodavano u Evropi.
"Izvozili su čisto zlato. Jedan stari rudar mi je pričao da je u rudnicima ostalo mnogo nakopanog materijala koji nisu izvukli", sjeća se naš sagovornik. Mnogi su se u to vrijeme, dodaje, obogatili zahvaljujući zlatu i živi.
Tako gdje su nekada bili rudnici danas je postavljena tabla "Zabranjen ulaz. Opasno!". Prije nekoliko mjeseci tu su boravili i predstavnici malezijske firme Glanz investment, a koja je dobila koncesiju na istraživanje i eksploataciju.
Kako je u razgovoru za portal Klix.ba kazao resorni ministar Sedžad Milanović, Malezijcima je dat rok od tri godine za istraživanje željeza i zlata na ovom području.
Sulejman Mašić, rudarsko-geološki inspektor u Vladi SBK kaže da je potrebno uraditi program istraživanja i da će Malezijci morati uložiti oko tri miliona prije nego li počnu kopati.
"Nemamo puno literature koja govori o rudnicima u ovom dijelu izuzev geoloških istraživanja", kaže Mašić, pokazujući na zakopanu jamu čija dužina iznosi nekoliko kilometara.
Program istraživanja
Kad program istraživanja bude gotov, Malezijcima će se dati odobrenje za istraživanje.
"Zakonska procedura je izuzetno teška i dugotrajna što ne ide na ruku investitora. Da bi dobili koncesiju, prehodno moraju dobiti saglasnost Općinskog vijeća, Vlade SBK i Vlade FBiH. Jednostavno, procedura nije olakšavajuća okolnost", pojašnjava Mašić. Cijeli projekt je, dodaje naš sagovornik, od interesa za Federaciju.
Da li će Malezijce zadesiti sudbina Austrijanaca koji su, prema predanju našeg sagovornika s početka priče, 12 godina bezuspješno tragali za zlatom, a da bi u 13. pronašli velike količine, pokazat će vrijeme. Stanovnicima Gornjeg Vakufa ostaje da vjeruju kako će "zlatna žila" i njima donijeti prosperitet.
Sulejman Mašić, rudarsko-geološki inspektor u Vladi SBK kaže da je potrebno uraditi program istraživanja i da će Malezijci morati uložiti oko tri miliona prije nego li počnu kopati.
"Nemamo puno literature koja govori o rudnicima u ovom dijelu izuzev geoloških istraživanja", kaže Mašić, pokazujući na zakopanu jamu čija dužina iznosi nekoliko kilometara.
Program istraživanja
Kad program istraživanja bude gotov, Malezijcima će se dati odobrenje za istraživanje.
"Zakonska procedura je izuzetno teška i dugotrajna što ne ide na ruku investitora. Da bi dobili koncesiju, prehodno moraju dobiti saglasnost Općinskog vijeća, Vlade SBK i Vlade FBiH. Jednostavno, procedura nije olakšavajuća okolnost", pojašnjava Mašić. Cijeli projekt je, dodaje naš sagovornik, od interesa za Federaciju.
Da li će Malezijce zadesiti sudbina Austrijanaca koji su, prema predanju našeg sagovornika s početka priče, 12 godina bezuspješno tragali za zlatom, a da bi u 13. pronašli velike količine, pokazat će vrijeme. Stanovnicima Gornjeg Vakufa ostaje da vjeruju kako će "zlatna žila" i njima donijeti prosperitet.